Zamak Porto Palermo, poznat i kao Ali-Pašina tvrđava, smešten je na malom poluostrvu u zalivu Porto Palermo, između Qepara (mesto Ćeparo) i Himare, oko 45 kilometara od Sarande. Ova impozantna građevina s trouglastim oblikom i tri petougaone kule predstavlja značajan istorijski i kulturni spomenik Albanije.
Istorija i značaj tvrđave
Zamak Porto Palermo ima složenu istoriju koja ga čini jednim od najintrigantnijih kulturnih spomenika u Albaniji. Tvrđava je izgrađena početkom 19. veka, tokom vladavine Ali-Paše Tepelenskog, poznatog osmanskog vojskovođe i političara. Prema nekim izvorima, za projektovanje tvrđave korišćena je pomoć francuskih vojnih inženjera, što objašnjava njenu specifičnu arhitekturu i strateški značaj.
Međutim, postoje i mišljenja da je tvrđava postojala i pre vremena Ali-Paše, možda kao deo mletačke odbrambene mreže, s obzirom na sličnost sa mletačkim utvrđenjima. Ova teorija unosi dodatnu mistiku u priču o poreklu zamka.
Tokom Ali-Pašine vlasti, tvrđava je korišćena za kontrolu pomorskih puteva i zaštitu od mogućih invazija, dok je zaliv Porto Palermo služio kao prirodna luka za vojnu flotu.
Zamak je kasnije doživeo različite transformacije. Tokom Drugog svetskog rata korišćen je kao vojno sklonište i zatvor, a nakon rata postao je deo albanskog kulturnog nasleđa. Godine 1948. proglašen je kulturnim spomenikom i od tada je otvoren za javnost kao turistička atrakcija i mesto od istorijskog značaja.
Unutrašnjost tvrđave
Unutrašnjost tvrđave, sa svojim masivnim zidinama i brojnim sobama, pruža uvid u vojnu arhitekturu tog doba. Njeni zidovi svedoče o burnoj prošlosti regije, dok posetioci danas imaju priliku da istraže svaki kutak ove monumentalne građevine i saznaju više o njenoj ulozi kroz istoriju. Tvrđava je simbol otpora, strategije i moći, ali i deo bogate priče o Ali-Paši i njegovoj ambiciji da kontroliše region.
Zamak Porto Palermo je značajan zbog svoje arhitekture, istorijskog značaja i strateškog položaja. Njegov trokutasti oblik s petougaonim kulama odražava vojnu arhitekturu tog vremena. Tvrđava je igrala ključnu ulogu u kontroli pomorskih puteva i zaštiti obale. Danas predstavlja važnu turističku atrakciju koja pruža uvid u bogatu istoriju i kulturno nasleđe regiona.
Ko je bio Ali-Paša Janjinski?
Ali-Paša Tepelenski, poznat i kao Ali-Paša Janjinski, bio je osmanski vojskovođa i vladar Janjinskog pašaluka u 18. i početkom 19. veka. Rođen je 1740. godine u selu Bečište kod Tepelena, na teritoriji današnje Albanije. Poznat po svojoj ambiciji i političkoj veštini, proširio je svoju vlast na veći deo Albanije, zapadnu Grčku i Peloponez.
Njegova vladavina bila je polunezavisna od centralne osmanske vlasti, a bio je poznat i po surovim metodama vladanja.
Kako posetiti tvrđavu?
Do tvrđave se može doći idealno automobilom, ali i lokalnim prevozom. Iz Sarande vožnja traje oko sat vremena. Alternativno, minibusevi između Himare i Qepara mogu vas ostaviti u blizini tvrđave, ali njihovi polasci nisu tako česti, te je nezgodno organizovati posetu.
Ulaznica se kupuje na ulazu u tvrđavu i košta 300 leka.
Muzejska postavka danas
Unutar tvrđave posetioci mogu istražiti brojne prostorije, uključujući bivše zatvorske ćelije na prizemlju. Na zidovima su izložene slike, među kojima je i portret Ali-Paše Tepelenskog.
Posetioci mogu šetati po zidinama tvrđave i uživati u panoramskom pogledu na okolinu.
Plaža kod utvrđenja
U blizini tvrđave nalazi se mala plaža s kristalno čistom vodom, idealna za osveženje nakon obilaska. Plaža je pogodna za sunčanje i plivanje, a zbog svoje izolovanosti pruža miran ambijent daleko od gužve. Ipak, ovaj deo obale nije u potpunosti uređen i urbanizovan, te možete očekivati svega jedan restoran koji ovde radi tokom letnje sezone.
Ukoliko planirate letovanje u Albaniji, savetujemo da kompletnu ponudu hotela uz mogućnost rezervacije pogledate na ovoj stranici.